Analiza sadržaja kao metod
Kako se sprovodi analiza sadržaja: određivanje korpusa, jedinica analize, izrada kategorija i šifarnika, probno kodiranje i provera doslednosti kodiranja.
PročitajIstraživačka pitanja, hipoteze, uzorak i obrada podataka.
Kako se sprovodi analiza sadržaja: određivanje korpusa, jedinica analize, izrada kategorija i šifarnika, probno kodiranje i provera doslednosti kodiranja.
PročitajInformisani pristanak, anonimnost, saglasnost ustanove i istraživanje sa maloletnicima — šta se traži, kako se pribavlja i kako se opisuje u radu.
PročitajKada se anketa i intervju zaista dopunjuju: tri oblika kombinovanog istraživanja, kako se povezuju uzorci, gde se nalazi spajaju i šta se radi kad se razilaze.
PročitajŠta se sme porediti i po kojim kriterijumima: uslovi uporedivosti, izbor slučajeva, matrica poređenja i kako se komparativni deo piše u radu.
PročitajKako se pišu ograničenja diplomskog rada: šest vrsta, obrazac od tri dela, šta se ne navodi kao ograničenje i zašto iskrena ograničenja jačaju rad.
PročitajKako apstraktan pojam postaje merljiv: razlika između pojma, dimenzije, indikatora i stavke, tabela operacionalizacije i kako se sve to opisuje u radu.
PročitajRazlika između populacije, okvira uzorka i uzorka, gde se gubi deo ispitanika i zašto se nalaz iz studentskog istraživanja ne prenosi na celu populaciju.
PročitajRazlika između pouzdanosti i validnosti merenja, koje vrste postoje, šta se realno može proveriti u studentskom istraživanju i kako se to opisuje u radu.
PročitajKada je studija slučaja opravdan izbor, kako se bira i ograničava slučaj, kako se ukrštaju izvori podataka i kako se sve to opisuje u diplomskom radu.
PročitajZavisna, nezavisna i kontrolna varijabla objašnjene na jednom primeru: kako se uloga određuje iz hipoteze, zašto se kontroliše i kako se sve upisuje u rad.
PročitajKada fokus grupa ima smisla u diplomskom radu: broj učesnika i grupa, vodič za razgovor, vođenje sesije i obrada transkripta u kategorije.
PročitajKako se u Google Forms postavlja anketa za diplomski rad: tipovi pitanja, obavezna polja, grananje, anonimnost, deljenje linka i izvoz podataka u tabelu.
PročitajKoja demografska pitanja zaista idu u upitnik, kako se prave kategorije odgovora, gde stoje i kako se od njih pravi opis strukture uzorka.
PročitajSugestivna, dvostruka i nemerljiva pitanja, loše ponuđeni odgovori i skrivene pretpostavke — svaka greška sa primerom i ispravljenom verzijom.
PročitajKoliko ispitanika treba za anketu u diplomskom radu, šta određuje taj broj, kako se brani pred komisijom i šta raditi ako si skupio manje nego što si planirao.
PročitajZašto povezanost dve pojave ne dokazuje da jedna izaziva drugu i kako se nalaz o vezi piše tako da ne tvrdi više nego što podaci zaista daju.
PročitajKako se postavlja Likertova skala u upitniku: broj stepeni, neutralna sredina, obrnute stavke i šta se od mera sme računati na takvim odgovorima.
PročitajKako se radi pilot istraživanje pre glavne ankete: koga zvati, šta se meri, koje izmene iz toga slede i kako se pilot opisuje u metodologiji.
PročitajRazlika između otvorenih i zatvorenih pitanja u anketi, koliko posla svako nosi u obradi i koliko otvorenih pitanja diplomski rad realno podnosi.
PročitajKako se sprovodi intervju za diplomski rad: vodič za razgovor, primeri pitanja, snimanje i saglasnost, transkript, obrada i šta se sme tvrditi na malom uzorku.
PročitajŠta je instrument istraživanja, koji instrumenti dolaze u obzir za diplomski rad, kako se navodi poreklo preuzetog instrumenta i kako se opisuje u metodologiji.
PročitajKako se obrađuju odgovori na otvorena pitanja: kodiranje, izvlačenje tema, šifarnik i provera doslednosti, i zašto se broj pomena ne pretvara u procente.
PročitajKako se opisuje postupak istraživanja u diplomskom radu: koliko detalja treba da bi neko drugi mogao da ga ponovi, odziv, odstupanja od plana i primeri opisa.
PročitajKako se prikupljaju i proveravaju sekundarni podaci za diplomski rad: koji izvori dolaze u obzir, evidencija izvora, uporedivost serija i šta se sme računati.
PročitajKako se piše metodološki deo rada: kojim redom idu celine, koje rečenice u svakoj moraju da stoje i kako se nacrt iz prijave teme pretvara u konačan tekst.
PročitajMali odziv, nekompletni upitnici i ispitanici van kriterijuma: kako se prepoznaju loši podaci, šta se sme odbaciti, po kom pravilu i kako se to piše u radu.
PročitajKada je replikacija tuđeg istraživanja dobra tema za diplomski rad, šta se sme menjati u nacrtu, kako se original citira i šta kada se nalazi ne poklope.
PročitajŠta je teorijski okvir u diplomskom radu, po čemu se razlikuje od pregleda literature, kako se bira između dva okvira i šta menja u tumačenju nalaza.
PročitajKada se hi-kvadrat test sme koristiti, kako se čita tabela kontingencije, koji uslovi moraju da budu ispunjeni i šta rezultat ne govori o jačini veze.
PročitajKako se od popunjenih upitnika dolazi do tabele sa jednim redom po ispitaniku: šifarnik, kodovi po tipu pitanja, nedostajući odgovori i provera unosa.
PročitajŠta znači da je raspodela normalna, zašto se oblik podataka gleda pre izbora testa, kako se provera radi i šta se piše kada raspodela odstupa.
PročitajŠta regresiona analiza dodaje korelaciji, kako se tumači koeficijent i R kvadrat i koje se tvrdnje iz nje ne smeju izvesti u zaključku rada.
PročitajKada je Excel dovoljan za obradu podataka u diplomskom radu, kada je potreban SPSS, šta fakultet traži u prilogu i kako se alat navodi u metodologiji.
PročitajKako se bira između t-testa i ANOVA-e: po broju grupa koje porediš i po tipu podatka, šta znači post hok i kako se nalaz o razlici piše u radu.
PročitajKako se podaci o ispitanicima anonimizuju: zašto se osoba prepozna iz kombinacije podataka bez ijednog imena i šta se radi sa citatima, tabelama i prilozima.
PročitajKada se u diplomskom radu uopšte može eksperimentisati: tri uslova eksperimenta, kvazi-eksperiment kao realna varijanta i kako se nacrt opisuje u radu.
PročitajKako se biraju kontrolna i eksperimentalna grupa, kako se izjednačavaju, kako se proverava da li jesu i šta se piše u radu kada grupe nisu iste na startu.
PročitajRazlika između longitudinalnog i transverzalnog istraživanja, zašto se u diplomskom radu skoro uvek bira presek u vremenu i šta takav nacrt sme da tvrdi.
PročitajKako se računa stopa odgovora na anketu, šta se radi kad se ne zna koliko je ljudi pozvano i zašto nizak odziv nije isto što i mali uzorak.
PročitajKako se sprovodi Delfi metoda: izbor stručnjaka, dva do tri kruga sa povratnom informacijom, merenje slaganja i šta se sme tvrditi na malom panelu.
PročitajKako se sprovodi istraživanje sa maloletnim ispitanicima: ko sve daje saglasnost, kojim redom se traži, šta se menja u pitanjima i kako se čuva anonimnost.
PročitajKada ustanova odustane, ispitanici ne odgovore ili nestane vreme: kako se menja nacrt tako da istraživačko pitanje i tema rada ostanu isti.
PročitajKako se istražuje u firmi u kojoj radiš: od koga se traži dozvola, šta se dogovara unapred, kako se razdvajaju uloge i šta se sme prikazati u radu.
PročitajKada posmatranje daje podatak koji se može braniti: protokol posmatranja, ko posmatra i koliko dugo, beleženje u toku i kako se postupak opisuje u radu.
PročitajDve vrste promašaja pri proveri hipoteze, zašto se obe ne mogu smanjiti odjednom, šta je snaga testa i kako se sve to napiše u metodologiji rada.
PročitajŠta interval poverenja govori o preciznosti procene, od čega zavisi njegova širina, kako se čita bez uobičajene greške i kako se navodi uz rezultat u radu.
PročitajKako se od ispisa programa dolazi do rečenice koja nosi nalaz, broj i ogradu: šta ide u tekst a šta u tabelu, koliko decimala i kojim se glagolom piše.
PročitajNominalni, ordinalni, intervalni i odnosni nivo merenja: kako se prepoznaju iz pitanja u upitniku i šta svaki od njih dozvoljava da se računa i prikaže.
PročitajŠta meri semantički diferencijal, kako se sastavljaju parovi suprotnih prideva, po čemu se razlikuje od Likertove skale i kako se odgovori obrađuju.
PročitajŠta p-vrednost zaista govori, šta se u radovima pogrešno tvrdi da govori, zašto prag značajnosti nije zakon i kako se nalaz napiše bez preterivanja.
PročitajKako se od transkripta dolazi do tema u koracima koji se mogu odbraniti: kodovi, grupisanje, provera teme, tabela tema, citati i pisanje nalaza.
PročitajKako se snimljen razgovor pretvara u transkript: koliko doslovno se zapisuje, kako se označavaju govornici, šta se anonimizuje i šta od toga ide u prilog.
PročitajZašto statistički značajna razlika ne znači i važna razlika, kako se veličina efekta prikazuje u radu i zašto se orijentacione granice ne čitaju kao propis.
PročitajBeleška koja se vodi dok istraživanje traje i kasnije spasava opis postupka, poglavlje o ograničenjima i odgovore na odbrani. Šta u nju ide i kako se vodi.
PročitajKada se dvadesetak pitanja iz upitnika svodi na nekoliko dimenzija, šta se proverava pre postupka, kako se čita ono što izađe i kako se opisuje u radu.
PročitajRazlika između varijable preko koje veza deluje i varijable koja je pojačava ili slabi, kako se svaka postavlja u hipotezi i šta se iz njih sme tvrditi.
PročitajŠta se radi kada podaci ne ispunjavaju pretpostavke uobičajenih testova: koji postupak dolazi u obzir za koju situaciju i kako se izbor obrazlaže u radu.
PročitajZašto merenje pre i posle na istim ljudima nije isto što i dve nezavisne grupe, šta se tim nacrtom dobija, šta ga kvari i kako se opisuje u radu.
PročitajZašto značajna ANOVA ne kaže koje se grupe razlikuju, šta post hoc postupak radi sa pragom značajnosti i kako se takav nalaz piše u rezultatima rada.
PročitajTri provere koje idu pre svakog testa — oblik raspodele, rasipanje po grupama i nezavisnost opažanja — šta svaka štiti i šta se radi kad neka padne.
PročitajTeme su gotove, sada se pišu: čemu citat ispitanika zaista služi, koliko ih ide, kako se skraćuje i označava i šta se iz kvalitativnog nalaza ne sme tvrditi.
PročitajKako se rezultati sa različitih skala uopšte porede, šta z-vrednost kaže o jednom ispitaniku, gde se standardizacija koristi u radu i šta ona ne rešava.
PročitajKada se isti nalaz proverava drugim putem, četiri načina na koja se to radi, šta se piše kada se izvori ne slažu i koliko toga stane u diplomski rad.
PročitajZašto se ispitanik gubi na sredini ankete, šta ga zaista troši osim broja pitanja, kako se upitnik skraćuje bez gubitka nalaza i šta izlazi prvo.
PročitajSkraćena osa, izbor prikaza koji krije rasipanje i odabran isečak vremena — kako grafikon prikaže tačne brojeve, a ostavi netačan utisak.
PročitajDokument bez kog tabela sa odgovorima posle mesec dana nema značenje: šta se u kodnu knjigu upisuje, red po red, i gde ona stoji u radu.
PročitajKako se pre pretrage napiše pravilo po kom izvor ulazi u pregled literature ili ispada: šest osa, dva prolaza kroz materijal i evidencija odbačenog.
PročitajŠta meta-analiza pokušava, po čemu se razlikuje od pregleda literature, kako se čita zbirni nalaz i šta se na osnovu njega sme napisati u radu.
PročitajGranica koja se najčešće pomeša: jedno pitanje koje razdvaja dva poglavlja, sporni slučajevi u tabeli i znaci da si prešao sa jedne strane na drugu.
PročitajPrazno polje nije nula: tri vrste praznine, kako se označavaju u tabeli, šta se sa njima radi u obradi i kako se to piše u metodologiji rada.
PročitajKada tabela sirovih podataka ima smisla u prilogu diplomskog rada, u kom obliku se prilaže, šta uz nju mora da stoji i šta nikada ne izlazi iz tvog računara.
PročitajKada hipoteze nemaju šta da tvrde, šta stoji umesto njih, kako se rad drži na okupu bez njih i šta se o tome pita na odbrani diplomskog rada.
PročitajNacrt u kom istraživač menja ono što istražuje: ciklus od plana do osvrta, šta se prikuplja pre i posle, i kako se takav rad brani pred komisijom.
PročitajKada se ne broji šta je rečeno nego kako je rečeno: izbor korpusa, na šta se u tekstu obraća pažnja, kako se nalaz prikazuje i šta se sme tvrditi.
PročitajDuži boravak u sredini koju istražuješ: kako se ulazi na teren, kako se vode terenske beleške i šta se iz takvog materijala sme tvrditi.
PročitajČetiri mesta na kojima se pristrasnost uvlači u nalaz — uzorak, instrument, prikupljanje i obrada — i šta se na svakom može uraditi unapred.
PročitajČime se brani nalaz kada nema koeficijenta: četiri merila kvalitativnog rada, tragovi koji ih čine proverljivim i kako se to napiše u metodologiji.
PročitajPrva tabela poglavlja rezultata: šta u nju ide, kako izgleda, koji tekst stoji uz nju i kako se prikazuje odziv i isključeni upitnici.
PročitajZašto prevod upitnika nije samo prevod: dozvola, povratni prevod, usaglašavanje, provera na ljudima i šta se posle toga ponovo mora proveriti.
PročitajKada se tumačenje vraća onima od kojih je i došlo: šta se tačno šalje, kako izgleda jedan krug provere i šta se radi kad se učesnik ne slaže.
PročitajKada se umesto merenja stvarnosti pravi njen model: šta model mora da ima, odakle dolaze ulazni podaci i kako se model proverava pre zaključivanja.
PročitajGde se instrument zapravo nalazi, kako se traži dozvola autora, šta se navodi u radu i šta se ne sme menjati bez reči o tome u metodologiji.
PročitajKako se postavlja hipoteza u diplomskom radu: opšta i posebne hipoteze, nulta i alternativna, primeri dobrih i loših formulacija i provera.
PročitajKako se formulišu istraživačka pitanja u diplomskom radu, po čemu se razlikuju od hipoteza i ciljeva, sa primerima dobrih i loših formulacija.
PročitajKako se piše metodologija diplomskog rada: izbor pristupa, uzorak, instrumenti, postupak prikupljanja i obrade podataka, ograničenja istraživanja.
PročitajŠta spada u deskriptivnu statistiku i kako se prikazuje: frekvencije i procenti, aritmetička sredina, medijana, mod i mere rasipanja, sa primerima opisa.
PročitajKako se formuliše istraživački problem u diplomskom radu: razlika između teme, problema i istraživačkog pitanja, primeri slabih i jakih formulacija.
PročitajKako se pravi upitnik za diplomski rad: od hipoteze do pitanja, tipovi pitanja i skale, redosled, uputstvo za ispitanike i probno popunjavanje.
PročitajKada se bira kvantitativno, a kada kvalitativno istraživanje: poređenje po pitanju, uzorku, instrumentu i obradi, sa primerima i kombinovanim pristupom.
PročitajKako se određuju predmet i cilj istraživanja u diplomskom radu: razlika između ta dva pojma, opšti i posebni ciljevi i provera ciljeva u zaključku.
PročitajKako se određuje uzorak u diplomskom radu: populacija i okvir uzorka, vrste uzorkovanja, koliko ispitanika je dovoljno i kako se uzorak opisuje u radu.
PročitajKolačići
Neophodni kolačići drže sajt i formu za poručivanje u funkciji i uvek su uključeni. Uz tvoj pristanak koristimo i Google Analytics i Meta Pixel, da bismo merili posete i uspešnost oglasa. Odluku možeš promeniti kad god želiš, preko linka u podnožju. Politika privatnosti