Varijable u istraživanju
Zavisna, nezavisna i kontrolna varijabla objašnjene na jednom primeru: kako se uloga određuje iz hipoteze, zašto se kontroliše i kako se sve upisuje u rad.
Kratak odgovor
Varijabla je svojstvo koje kod ispitanika ima različite vrednosti. Nezavisna je ona za koju pretpostavljaš da utiče, zavisna ona na koju se utiče, a kontrolna ona koja bi mogla da objasni nalaz umesto nezavisne, pa se meri da bi se to isključilo. Uloga se ne čita iz same varijable nego iz hipoteze.
Varijabla je svojstvo koje kod ispitanika ima različite vrednosti. Ako svi ispitanici imaju istu vrednost, to nije varijabla nego konstanta — i ne može ući ni u jedno poređenje. To je prvo praktično pravilo, i ono odmah obara deo hipoteza: ako sve ispitanice imaju isti radni status, radni status u tom istraživanju ne objašnjava ništa.
Druga stvar koja zbunjuje: uloga varijable se ne čita iz nje same. Radni staž je u jednom radu nezavisna varijabla, u drugom kontrolna, u trećem zavisna. Ulogu određuje hipoteza — ono što tvrdiš da na šta utiče. Zbog toga se varijable ne mogu razvrstati dok hipoteza nije napisana kao rečenica sa smerom.
Treća: pre razvrstavanja mora da postoji način merenja. Varijabla koja nije operacionalizovana je i dalje pojam: operacionalizacija pojmova.
Primer koji se vodi kroz ceo tekst
Rad istražuje da li režim rada utiče na zadovoljstvo poslom kod zaposlenih u IT sektoru. Hipoteza: zaposleni koji rade od kuće u proseku iskazuju veće zadovoljstvo poslom od onih koji rade iz kancelarije. Svi brojevi u nastavku su ilustracija zamišljenog istraživanja.
Nezavisna i zavisna: kako se razlikuju
Nezavisna varijabla je ona za koju pretpostavljaš da izaziva razliku ili je barem prethodi. U primeru: režim rada, sa tri vrednosti — od kuće, iz kancelarije, kombinovano.
Zavisna varijabla je ona na koju se utiče, ona koja se meri kao ishod. U primeru: zadovoljstvo poslom, izraženo kao prosek stavki na skali.
Provera koja skoro uvek radi: napiši hipotezu kao rečenicu „što je veće/drugačije X, to je veće/manje Y”. Ono na mestu X je nezavisna, ono na mestu Y zavisna. Ako rečenica ne može da se napiše u tom obliku, hipoteza verovatno ne tvrdi vezu nego opisuje stanje — a onda ni ne treba da ima nezavisnu varijablu. Kako se hipoteza formuliše da bi se uopšte mogla proveriti: hipoteze u diplomskom radu.
Redosled je i vremenski, ne samo logički: nezavisna varijabla mora da postoji pre ishoda. Ako se oba mere istim upitnikom u istom trenutku — što je na diplomskom radu pravilo — taj redosled ostaje pretpostavka, i to je razlog zašto se iz ankete ne sme tvrditi uzrok.
Kontrolna varijabla i zašto je bitna
Kontrolna varijabla je ona koja bi mogla da objasni nalaz umesto nezavisne, pa se meri da bi se to isključilo ili barem uočilo.
U primeru: pretpostavimo da se pokazalo da oni koji rade od kuće iskazuju veće zadovoljstvo. Pre nego što se to pripiše režimu rada, postoje najmanje tri druga objašnjenja. Možda od kuće rade uglavnom stariji zaposleni sa dužim stažom, koji su i inače zadovoljniji. Možda su to ljudi na višim pozicijama, jer oni imaju pravo izbora. Možda su to roditelji male dece, kojima rad od kuće rešava konkretan problem.
Ako staž, položaj i roditeljstvo nisu izmereni, te tri mogućnosti ostaju netaknute i nalaz se ne može odbraniti. Ako jesu izmereni, mogu se prikazati zajedno sa glavnim nalazom — i onda se ili isključuju, ili se pokaže da je baš tu prava priča.
| Varijabla | Uloga | Vrednosti | Zašto je u radu |
|---|---|---|---|
| Režim rada | Nezavisna | Od kuće / kancelarija / kombinovano | Predmet hipoteze |
| Zadovoljstvo poslom | Zavisna | Prosek 11 stavki, 1–5 | Ishod koji se meri |
| Radni staž | Kontrolna | U godinama | Može objasniti razliku umesto režima |
| Nivo pozicije | Kontrolna | Izvršilac / rukovodilac | Utiče i na izbor režima i na zadovoljstvo |
| Deca u domaćinstvu | Kontrolna | Da / Ne | Povezana sa izborom rada od kuće |
Pravilo za izbor kontrolnih varijabli: kontroliše se ono što je povezano i sa nezavisnom i sa zavisnom. Varijabla povezana samo sa jednom ne remeti nalaz. I ne kontroliše se sve redom — svaka dodata varijabla znači više pitanja u upitniku i manje ispitanika po grupi.
U nacrtima sa dve grupe ista logika se rešava izjednačavanjem grupa pre početka, umesto merenjem u hodu: kontrolna i eksperimentalna grupa.
Ometajuća varijabla
Ometajuća (konfundirajuća) varijabla je ona koja stvarno pravi razliku, a nije izmerena. Razlika u odnosu na kontrolnu je samo u tome da li si je predvideo: kontrolna je ometajuća koju si uhvatio na vreme.
Nepredviđene ometajuće varijable se ne mogu popraviti posle prikupljanja podataka. Ono što se može jeste imenovati ih u ograničenjima, sa naznakom u kom smeru bi delovale. To je razlika između rada koji zna gde mu je slabost i rada koji je ne vidi: ograničenja istraživanja.
Dve uloge koje se često pogrešno imenuju
Moderatorska varijabla menja jačinu ili smer veze. U primeru bi to moglo biti stanovanje: efekat rada od kuće možda postoji kod onih koji imaju odvojenu prostoriju za rad, a izostaje kod onih koji je nemaju. Moderator se ne pominje samo tako — tvrdnja o njemu traži poređenje veze u dve podgrupe, a za to obe podgrupe moraju biti dovoljno velike.
Medijatorska varijabla je karika u lancu: režim rada utiče na kontrolu nad rasporedom, a ona na zadovoljstvo. Provera medijacije traži poseban postupak i po pravilu veći uzorak nego što diplomski rad ima. Ako ga ne sprovodiš, lanac se pominje kao pretpostavka u diskusiji, a ne kao nalaz.
Po čemu se te dve uloge tačno razlikuju i kako se svaka postavlja u hipotezi: medijator i moderator.
Oba pojma se u radovima često upišu jer zvuče stručno, a onda se u obradi nigde ne pojave. Ako varijabla ima ulogu u tekstu, mora imati ulogu i u obradi.
Nivo merenja određuje obradu
Uloga kaže zašto je varijabla u radu; nivo merenja kaže šta se s njom sme raditi.
- Nominalna — kategorije bez redosleda: režim rada, pol, sektor. Računa se učestalost i udeo, ne prosek.
- Ordinalna — kategorije sa redosledom, bez jednakih razmaka: nivo pozicije, rangirani odgovor.
- Intervalna i racio — brojevi: staž u godinama, broj sati nedeljno.
Najčešća greška u ovom delu je prosek nominalne varijable — „prosečan režim rada je 2,1” nema značenje. Druga je suprotna: brojčana varijabla pretvorena u dve kategorije bez razloga, čime se izgubi razlika unutar grupa. Ako se staž deli u kategorije, mora se reći gde su granice i zašto baš tu.
Koje mere opisa idu uz koji nivo: deskriptivna statistika. Kada su obe varijable nominalne, poređenje se ne radi prosecima nego učestalostima: hi-kvadrat test. Kako se nivo prepoznaje iz same formulacije pitanja i šta svaki od njih dozvoljava: nivoi merenja i izbor prikaza.
Kako se varijable pišu u radu
Varijable se navode u metodologiji, posle opisa instrumenta, i po pravilu u tabeli. Uz svaku ide: naziv, uloga, način merenja, vrednosti i, ako je izvedena iz više stavki, kako je izračunata.
Slabo: U istraživanju su korišćene sledeće varijable: režim rada, zadovoljstvo poslom, pol, godine, staž, pozicija.
Nabrajanje bez uloga. Ne zna se šta se s čim poredi.
Jako: Nezavisna varijabla je režim rada, izmerena jednim pitanjem sa tri ponuđena odgovora. Zavisna varijabla je zadovoljstvo poslom, izračunato kao prosek jedanaest tvrdnji na skali od 1 do 5, pri čemu su tri obrnuto postavljene tvrdnje prethodno prekodirane. Kao kontrolne varijable uzeti su radni staž, nivo pozicije i prisustvo dece u domaćinstvu, jer su sve tri povezane i sa mogućnošću izbora režima rada i sa zadovoljstvom poslom. Pol i sektor su prikupljeni radi opisa uzorka i nisu korišćeni u proveri hipoteza.
Poslednja rečenica rešava čest problem: podatke koje si prikupio, a ne koristiš u hipotezama, treba označiti kao opisne — inače komisija pita zašto su tu.
Ovaj potpis mora da se poklopi sa tabelom operacionalizacije i sa poglavljem rezultata. Ako se u rezultatima pojavi varijabla koja u metodologiji nije navedena, to je jedna od najlakše uočljivih nedoslednosti.
Najčešće greške
- Uloge nisu određene — varijable samo nabrojane
- Zavisna i nezavisna zamenjene u odnosu na ono što hipoteza tvrdi
- Nema nijedne kontrolne varijable, pa alternativna objašnjenja ostaju otvorena
- Kontroliše se sve redom, pa upitnik naraste, a grupe se rasture na premale delove
- Varijabla bez varijacije — svi ispitanici imaju istu vrednost
- Prosek računat nad nominalnom varijablom
- Moderator ili medijator pomenut u tekstu, a nigde u obradi
- Iz podataka prikupljenih u jednom trenutku tvrdi se uzrok
- Obrnuto postavljene tvrdnje nisu prekodirane pre računanja proseka
Provera pre obrade podataka
- Može li se svaka hipoteza napisati tako da se vidi šta je nezavisna, a šta zavisna varijabla?
- Ima li svaka varijabla iz hipoteza svoj način merenja u upitniku?
- Da li je za svaku kontrolnu varijablu jasno zašto je uzeta — je li povezana sa obe strane?
- Postoji li za svaku varijablu naveden nivo merenja i odgovara li mu planirana obrada?
- Imaju li sve grupe za poređenje dovoljno ispitanika da poređenje ima smisla?
- Jesu li izvedene varijable objašnjene — od kojih stavki i kako su izračunate?
- Jesu li varijable koje služe samo za opis uzorka označene kao takve?
Koliko se kontrolnih varijabli očekuje i da li se traži složenija obrada razlikuje se po katedrama; pre nego što planiraš složen nacrt, proveri sa mentorom šta se na tvom smeru smatra dovoljnim.