Diplomski rad

Finalna provera diplomskog rada pre predaje

Lista od tridesetak stavki po celinama rada — od naslovne strane i uvoda do tabela, literature i priloga — sa redosledom provere i tehničkim delom predaje.

8 min čitanja

Finalna provera nije još jedno čitanje rada. To je prolazak kroz spisak konkretnih stavki koje se proveravaju pojedinačno, jer se greške koje ostanu do kraja ne vide čitanjem — vide se traženjem. Rad se do te faze pročitao toliko puta da oko preskače ono što zna napamet, a upravo tu ostaju nepoklopljeni brojevi tabela, izvor koji se pominje u tekstu a ne postoji u spisku literature i poglavlje koje u sadržaju ima jednu stranu, a u radu drugu.

Zato se provera radi u tri odvojena prolaza, svaki sa jednim zadatkom. Prvi prolaz gleda doslednost sadržaja: da li uvod, cilj, hipoteze, rezultati i zaključak govore istu stvar. Drugi gleda tehničku tačnost: brojeve, nazive, oznake, paginaciju, literaturu. Treći gleda oblik: format, margine, fontove i ono što traži uputstvo fakulteta. Mešanje ta tri prolaza je razlog zašto se greške i posle četvrtog čitanja i dalje nalaze.

Poslednja provera pretpostavlja da su mentorove primedbe već odrađene; ako nisu, prvo ide taj krug: kako se čitaju i primenjuju mentorove ispravke.

Kada se provera radi

Ne poslednjeg dana, i ne istog dana kad je napisana poslednja rečenica. Praktičan raspored: rad se ostavi bar jedan dan, pa se prolazi. Razlog je što svež tekst čitamo po sećanju, a sećanje popravlja greške koje na papiru stoje.

Za primer kroz ovaj tekst uzmimo rad koji je predat mentoru na saglasnost i vraćen bez novih primedbi. Ostalo je četiri dana do predaje. Raspored koji staje u to vreme: prvi dan prvi prolaz, drugi dan drugi, treći dan treći i formatiranje, četvrti dan štampa i administracija. Redosled je bitan — formatiranje se radi poslednje, jer svaka izmena teksta pomera prelome strana.

Prvi prolaz: doslednost sadržaja

Ovo je jedini deo provere koji traži da se rad pročita u komadu, i to bez ispravljanja. Beleže se samo mesta, ispravlja se posle.

  1. Da li naslov rada odgovara onome što je zaista istraženo, i da li se poklapa sa naslovom iz prijave teme?
  2. Da li predmet i cilj iz uvoda stoje isto kao u metodologiji?
  3. Da li svaka hipoteza ima svoj deo u rezultatima i da li je za svaku rečeno šta je sa njom — potvrđena, odbačena, delimično?
  4. Pojavljuje li se u zaključku ijedan nalaz koji se ne može naći u rezultatima?
  5. Ide li zaključak dalje od podataka — ima li rečenice koja tvrdi uzrok, a mereno je samo postojanje veze?
  6. Da li se pojmovi zovu isto od prve do poslednje strane, ili se „zadovoljstvo poslom” negde pretvorilo u „zadovoljstvo radnim mestom”?
  7. Ima li u teorijskom delu poglavlja na koje se kasnije niko ne poziva?
  8. Stoje li ograničenja istraživanja negde u radu i pokrivaju li ona stvarne slabosti, ne opšta mesta?
  9. Da li sažetak sadrži problem, metod, glavni nalaz i zaključak, i odgovara li broju reči koji fakultet traži?
  10. Ima li u radu rečenica u budućem vremenu, prenetih iz prijave teme („istraživanje će obuhvatiti”)?

Stavka 5 i stavka 8 su dve najčešće suštinske primedbe na odbrani, a obe se popravljaju u poslednjem krugu za pola sata. Kako se ograničenja pišu tako da ne oslabe rad: ograničenja istraživanja. Šta zaključak sme da tvrdi: zaključak diplomskog rada.

Drugi prolaz: brojevi, nazivi i izvori

Ovaj prolaz se ne čita — pretražuje se. Većina stavki se rešava funkcijom za pretragu i listanjem samo tabela i grafikona.

  1. Da li se svaka tabela i svaki grafikon pominju u tekstu, i to pod tačnim brojem?
  2. Jesu li tabele i grafikoni numerisani neprekidno i po redu pojavljivanja?
  3. Ima li svaka tabela naslov iznad, a grafikon opis ispod, po uputstvu fakulteta?
  4. Da li je uz svaku preuzetu tabelu naveden izvor?
  5. Poklapaju li se brojevi u tekstu sa brojevima u tabeli — posebno ukupan broj ispitanika, koji zna da bude različit u metodologiji i u rezultatima?
  6. Sabiraju li se procenti u tabelama na sto, i ako ne, piše li zašto (zaokruživanje, višestruki odgovori)?
  7. Da li je broj ispitanika isti u opisu uzorka, u svakoj tabeli i u zaključku?
  8. Ima li svaka tvrdnja iz teorijskog dela koja nije opšte poznata svoj izvor?
  9. Postoji li u spisku literature svaki izvor koji se pominje u tekstu?
  10. Ima li u spisku literature izvora koji se nigde u tekstu ne pominju?
  11. Jesu li svi izvori navedeni po istom stilu citiranja, bez mešanja dva obrasca?
  12. Jesu li linkovi i datumi pristupa uredni kod onlajn izvora?
  13. Poklapa li se numeracija poglavlja u sadržaju sa numeracijom u tekstu?
  14. Poklapaju li se brojevi strana u sadržaju sa stvarnim stranama?
  15. Da li su prilozi (upitnik, protokol intervjua, saglasnost) numerisani i pominju li se u tekstu?

Stavke 19 i 20 se rade zajedno i najbrže tako što se spisak literature štampa ili otvori u drugom prozoru, pa se svaki unos potraži u tekstu. Zvuči dugo; na spisku od četrdeset jedinica traje četrdesetak minuta i skoro uvek nađe dve do tri greške. Ako je stil APA: APA 7 citiranje u tekstu.

Treći prolaz: oblik i uputstvo fakulteta

Ovaj deo je jedini u kom ne postoji opšti odgovor — svaki fakultet ima svoje uputstvo, i ono je merodavno nad bilo kojim spiskom sa interneta, uključujući ovaj. Uputstvo se otvori i prolazi stavku po stavku, umesto po sećanju.

  1. Jesu li font, veličina slova i prored onakvi kako uputstvo traži?
  2. Jesu li margine i poravnanje po uputstvu, uključujući dodatnu marginu za koričenje ako se traži?
  3. Da li naslovna strana sadrži tačno one elemente koje fakultet propisuje, u propisanom rasporedu?
  4. Jesu li imena i zvanja mentora i članova komisije napisani tačno, sa titulama?
  5. Da li paginacija počinje tamo gde uputstvo kaže (najčešće se naslovna strana broji, ali se broj ne prikazuje)?
  6. Jesu li naslovi poglavlja oblikovani stilovima, tako da sadržaj može da se osveži automatski?
  7. Ima li praznih strana, prelomljenih tabela preko dve strane ili naslova koji vise na dnu strane?
  8. Da li rad sadrži izjavu o autorstvu, zahvalnicu ili druge obavezne strane ako ih fakultet traži?
  9. Jesu li ključne reči navedene i na srpskom i na engleskom, ako se traži i abstract?

Sadržaj se osvežava poslednji, posle svake izmene koja pomera strane. Kako izgleda uobičajen redosled celina i šta ide u koju: struktura diplomskog rada.

Tehnička predaja

Deo koji se ne tiče teksta, a ume da pokvari ceo raspored.

  1. Koliko primeraka se predaje, u kakvom povezu i do kog roka?
  2. Traži li se i elektronska verzija, u kom formatu i gde se šalje? Šta se pri pretvaranju u PDF lomi i kako se gotov fajl proverava: izvoz rada u PDF.
  3. Prolazi li rad kroz softversku proveru originalnosti pre predaje, ko je pokreće i koliko to traje?
  4. Postoji li obrazac ili prijava koja se predaje uz rad, i da li traži mentorov potpis?
  5. Radi li studentska služba u vreme kad planiraš da predaš, i prima li se rad samo određenim danima?

Poslednje dve stavke su razlog zbog kog se predaja planira dva dana pre roka, a ne na sam rok. Potpis mentora koji je tog dana na putu je banalan problem koji se rešava samo vremenom.

Provere koje otkrivaju ono što oko ne vidi

Tri postupka koji se isplate, a traju kratko.

Čitanje naglas poslednjeg pasusa svakog poglavlja. Tu se nalaze rečenice koje tvrde više nego što rad ima.

Čitanje rada unazad, od poslednjeg poglavlja ka prvom. Prekida se sećanje na tekst, pa se greške u kucanju vide.

Pretraga po nizovima koji označavaju nedovršen posao. „XX”, „TODO”, „proveriti”, „dopuniti”, dve uzastopne razmaknice, dvostruka tačka. Ovo je stavka koja se preskače najčešće, a rad sa zaboravljenim „(dodati izvor)” u sredini strane je najgluplji način da se izgubi utisak.

Ako u toj fazi nađeš stvarnu suštinsku rupu — hipotezu bez rezultata, nalaz bez podatka — to više nije posao za finalnu proveru nego za mentora. Bolje je pitati nego predati rad sa rupom za koju znaš.

Najčešće greške

  • Provera svedena na još jedno čitanje, bez spiska i bez odvojenih prolaza
  • Formatiranje urađeno pre poslednjih izmena teksta, pa se prelomi opet pomere
  • Sadržaj nije osvežen, pa brojevi strana ne odgovaraju
  • Broj ispitanika različit u metodologiji i u rezultatima
  • Izvor iz teksta nedostaje u literaturi ili obrnuto
  • Zaključak tvrdi uzrok iako je merena samo veza
  • Uputstvo fakulteta pročitano po sećanju, a ne otvoreno pored rada
  • Predaja zakazana za poslednji dan, bez rezerve za potpis, štampu ili zatvorenu službu

Poslednja provera, u pet redova

  1. Jesu li sva tri prolaza urađena odvojeno i po spisku?
  2. Poklapaju li se naslov, cilj, hipoteze, rezultati i zaključak međusobno?
  3. Slažu li se svi brojevi, nazivi tabela i izvori?
  4. Je li uputstvo fakulteta prošlo stavku po stavku, sa otvorenim dokumentom?
  5. Znaš li tačno gde, kada, u koliko primeraka i uz koje papire se rad predaje?

Kad rad ode, ostaje priprema izlaganja — i ono se pravi iz istog materijala, ali po drugoj logici: prezentacija diplomskog rada.

Povezani vodiči