Diplomski rad

Rad u repozitorijumu fakulteta

Šta znači da rad završi u biblioteci ili elektronskoj zbirci fakulteta, šta proveriti u studentskoj službi i koje odluke to menja pre nego što rad predaš.

7 min čitanja

Kada predaš rad, on prestaje da bude tvoj dokument i postaje deo fakultetske evidencije. Šta se posle toga sa njim dešava nije svuda isto: negde ostaje samo u arhivi i biblioteci, negde se uz štampani primerak predaje i elektronska verzija, a negde ta verzija završi u zbirci koja se može pretraživati.

Ovaj tekst ne može da ti kaže šta radi tvoj fakultet, jer se to razlikuje i menja. Može da ti kaže šta da pitaš, i šta svaki od mogućih odgovora praktično znači za tebe — dok se još može uticati na ono što u radu piše.

Šta se pita u studentskoj službi

Pitanja su kratka i postavljaju se pre predaje, ne posle. Većina se rešava u jednom odlasku ili jednim mejlom.

  1. Da li se uz štampani rad predaje i elektronska verzija, u kom formatu i kako se imenuje fajl?
  2. Šta se sa tom verzijom dalje radi — ostaje u arhivi, ide u biblioteku, ili u zbirku koja se pretražuje?
  3. Ako ide u zbirku, da li se objavljuje ceo tekst ili samo podaci o radu i sažetak?
  4. Da li se uz rad predaje neki obrazac ili izjava u vezi sa time?
  5. Da li i prilozi idu zajedno sa radom?
  6. Šta se radi u slučaju kada rad sadrži podatke koji ne smeju da budu javno dostupni?
  7. Od kog trenutka rad postaje dostupan?

Poslednje pitanje deluje formalno, a nije. Ako je odgovor „odmah po predaji”, onda sve odluke o sadržaju moraju biti donete pre nego što odneseš primerke.

Šta javna dostupnost praktično znači

Ako rad završi u zbirci koja se pretražuje, posledice su svakodnevne, ne pravne.

Tekst se nalazi po tvom imenu. Ko god bude tražio tvoje ime — poslodavac, saradnik, neko koga si upoznao na razgovoru — može doći do rada. To je najčešće dobro, i to je razlog više da tekst bude uredan.

Nalazi se i po sadržaju. Delovi teksta postaju pretraživi, pa te neko može naći po temi kojom si se bavio. Kod nekih tema je to prilika, kod drugih je razlog za oprez.

Tekst više ne možeš da povučeš ni da ispraviš. Verzija koja je predata je verzija koja ostaje. Slovna greška u naslovu ostaje u naslovu.

Ono što je u prilozima je javno kao i tekst. Ovo je tačka koja iznenadi najviše ljudi i o njoj je zaseban pasus niže.

Zbog čega to menja odluke pre predaje

Tri stvari se rade drugačije kada znaš da rad neće ostati samo među članovima komisije.

Imena i prepoznatljivi detalji. Ono što je bilo prihvatljivo za tri čitaoca nije isto kad tekst stoji otvoren. Kategorije se prave šire, a citati se čiste od detalja koji imenuju osobu: anonimizacija podataka.

Podaci ustanove ili preduzeća. Saglasnost koju si dobio odnosila se na rad. Ako rad postaje javno dostupan, onaj ko ti je podatke dao to treba da zna pre predaje, a ne da sazna kasnije.

Jezik. Rečenice napisane za jednog mentora koji zna kontekst drugačije zvuče čitaocu koji ne zna ništa. Uredan, neutralan ton je ovde praktična stvar, ne stilska.

Tri odgovora i šta svaki znači za tebe

Odgovor službeŠta to praktično značiNa šta obratiš pažnju
Rad ostaje u arhivi i bibliotecičita ga onaj ko dođe i zatraži gauredan štampani primerak i tačni podaci na koricama
Predaje se i elektronska verzija, bez objavljivanjafajl postoji u evidenciji fakultetaformat, ime fajla i to da je verzija konačna
Rad ide u zbirku koja se pretražujetekst je dostupan izvan fakultetasadržaj, prilozi i prepoznatljivost ljudi u radu

Treći red traži najviše pažnje, ali ni prvi nije bez posledica — i štampani primerak u biblioteci neko može da pročita, samo se to dešava ređe i sporije.

Elektronska verzija: kako se priprema

Ako se predaje, ona nije „isti fajl iz kog je štampano” nego verzija koja mora da preživi tuđi računar.

  • Predaje se u formatu koji služba traži, obično kao dokument koji se ne prelama ponovo pri otvaranju.
  • Ime fajla se piše onako kako služba kaže; ako nema pravila, prezime, ime i skraćen naslov rade posao.
  • Fontovi treba da budu ugrađeni u fajl, da se naslovi ne pomere kod nekog drugog.
  • Sadržaj, numeracija strana i prelomi se proveravaju u konačnom fajlu, a ne u radnoj verziji.
  • Slike i grafikoni moraju biti čitljivi i na ekranu, ne samo u štampi.

Isti taj fajl je po pravilu i podloga za štampu, pa se sve to proverava jednom, pre nego što se ide u kopirnicu: koričenje rada i predaja primeraka.

Prilozi idu zajedno sa radom

Ako se predaje ceo dokument, prilozi su njegov deo i postaju dostupni pod istim uslovima kao tekst. To znači da se pre predaje još jednom prolazi kroz njih.

Šta se proverava: da li je u prilogu ostala sirova tabela sa pojedinačnim odgovorima, snimak ekrana iz nečijeg internog sistema, skeniran popunjen upitnik sa rukopisom, ili spisak ispitanika. Umesto popunjenih upitnika ide prazan obrazac; umesto sirove tabele ide zbirni prikaz.

Šta uopšte pripada prilogu, a šta ostaje kod tebe: prilozi u diplomskom radu.

Ako u radu ima podataka koji ne smeju da budu javni

Ovo se ne rešava sam i ne rešava se prećutkivanjem. Postupak je isti kao za svako pitanje oko kog uputstvo ćuti: pitaj mentora, pa studentsku službu, i uradi ono što ti kažu.

Ono što možeš da uradiš sa svoje strane, i što je najčešće dovoljno, jeste da rad napišeš tako da nalaz ne zavisi od osetljivog podatka — kroz udele, indekse i zbirne prikaze, uz rečenicu u radu koja objašnjava da su podaci prikazani u izmenjenom obliku.

Tvoja sopstvena kopija

Poslednja, najpraktičnija stavka. Kad se rad preda, kod tebe često ostane samo radna verzija koja se razlikuje od predate.

Sačuvaj konačan fajl, tačno onaj koji je predat, na dva mesta. Uz njega u isti folder idu podaci i tabele iz istraživanja, ako ih dogovor o čuvanju ne obavezuje da budu obrisani. Za godinu dana, kada ti zatreba nešto iz rada — za prijavu na master, za konkurs, za tekst koji pišeš iz njega — tražićeš baš tu verziju.

Šta se sve rešava u danima oko odbrane i predaje: šta se dešava posle odbrane.

Najčešće greške

  • Pitanja postavljena posle predaje, kada se ništa ne menja
  • Prilozi neprovereni, sa sirovim podacima unutra
  • Elektronska verzija iz radnog fajla, sa pomerenim prelomima
  • Ime fajla po svom nahođenju, kad služba ima pravilo
  • Ustanova koja je dala podatke ne zna da rad postaje dostupan
  • Nijedna sopstvena kopija konačne verzije
  • Pretpostavka o tome šta fakultet radi sa radom, umesto provere

Provera pre nego što odneseš primerke

  1. Šta služba traži uz štampani rad i u kom formatu?
  2. Šta se sa elektronskom verzijom dalje radi?
  3. Od kada je rad dostupan i kome?
  4. Da li je iko u radu prepoznatljiv iz kombinacije podataka?
  5. Šta stoji u prilozima i da li sve to sme da bude javno?
  6. Zna li onaj ko mi je dao podatke šta se sa radom dešava?
  7. Imam li sačuvanu konačnu verziju na dva mesta?

Povezani vodiči